Žene joj se vekovima mole za potomstvo i sreću u braku: Sveta Ana, majka Presvete Bogorodice, zaštitnica je majčinstva i porodice - danas joj uputite ove reči
Dodajte Kurir u vaš Google izborSrpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju dan Uspenja Svete Ane, majke Presvete Bogorodice i svetiteljke koja vekovima zauzima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji. Sveta Ana poštovana je kao zaštitnica žena, majčinstva i porodice, a njen praznik posebno je značajan ženama koje se mole za potomstvo i skladan bračni život.
Prema predanju, Sveta Ana bila je ćerka sveštenika Matana iz Levijevog roda i Marije iz Vitlejema. Njeni roditelji imali su još dve ćerke – Mariju i Soviju. Marija je bila majka Salomije, dok je Sovija rodila Jelisavetu, koja je kasnije postala majka Svetog Jovana Krstitelja.
Sveta Ana udala se za Joakima i sa njim je, prema crkvenom predanju, živela pola veka bez potomstva. Iako su bili pobožni i živeli u veri, dugo nisu mogli da dobiju dete, zbog čega su oboje podnosili veliku tugu. Predanje govori da se Joakim povukao u pustinju gde se molio Bogu, a tada mu se javio anđeo i saopštio radosnu vest da će dobiti dete. Ista vest potom je preneta i Ani.
Nakon toga, Ana i Joakim zavetovali su se da će dete koje im Bog podari posvetiti hramu. Njihove molitve bile su uslišene i u dubokoj starosti dobili su ćerku Mariju, buduću Presvetu Bogorodicu, majku Isusa Hrista.
Kada je Marija napunila tri godine, roditelji su ispunili obećanje i odveli je u hram, gde je živela do svoje dvanaeste godine. Prema predanju, upravo je tako počeo put one koja će kasnije postati Bogorodica i roditi Spasitelja sveta.
Zbog čudesnog rođenja Presvete Bogorodice u poznim godinama, Sveta Ana se u narodu posebno poštuje kao zaštitnica žena koje žele potomstvo. Vernici joj se obraćaju u molitvama za dar roditeljstva, ali i za bračnu sreću, slogu i mir u porodici.
Običaji na Uspenje Svete Ane
U srpskom narodu za praznik Svete Ane vezuju se brojni običaji i verovanja. Posebno joj se mole žene koje dugo čekaju potomstvo, a mnoge od njih ovaj dan provode u molitvi i postu, bez obzira na to što praznik nije crveno slovo u crkvenom kalendaru i što ne pada u sredu ili petak. Vernici odlaze u crkve i manastire kako bi se pomolili ovoj svetiteljki, a postoje i narodna verovanja da žene koje žele da se ostvare kao majke treba posebno da joj se obrate. U pojedinim krajevima Srbije sačuvan je običaj da majke vode ćerke oko kuće i bacaju pepeo ili proso, verujući da se tako teraju zle čini. Žene koje se suočavaju sa zdravstvenim problemima odlaze u manastire na molitvu, dok one koje žele potomstvo nekada ostaju i na konaku nekoliko dana. Sveta Ana smatra se i zaštitnicom porodičnog sklada, pa joj se mole i udate žene koje žele mir, razumevanje i ljubav u braku.
Kurir.rs